Bosiljak (lat. Ocimum basilicum)

    Još jedna rasprostranjena, a shodno tome i dobro poznata začinska, ljekovita i "sveta" biljka, karakterističnog mirisa. Bosiljak je jednogodišnja grmasta biljka koja najbolje uspijeva na širem području Mediterana. Reč bosiljak dolazi od grčke riječi bazilikon što znači kraljevski – u slobodnom prijevodu kraljev cvijet.

     Bosiljak potječe s indijskog potkontinenta, a zapisi pokazuju da je uzgajan još u starom Egiptu. Pretpostavlja se da je sa osvajanjima Aleksandra Velikog došao u Makedoniju, time i u Grčku. Europu je osvojio u 12. vijeku uz pomoć monaha koji su se vraćali sa svojih hodočašća. Zbog svoje opojne arome postao je jedan od omiljenijih začina u mnogim kuhinjama svijeta, pogotovo u talijanskoj i francusko-maritimnoj kuhinji. Svjež bosiljak je aromatičan, dok prilikom termičke obrade ili sušenjem gubi na aromi. Uzgoj, s druge strane, nije jednostavan, jer biljka zahtijeva mnogo svjetla i toplinu. Ako je rasad izložen previsokim ili preniskim temperaturama, suši ili prekomjernom đubrenju, jednostavno se sasuši. Prošloga ljeta sam imao sreću da često uživam u ovoj biljci, vidjet ćemo kako će biti ove, za sad sam posijao dvije vrste. Nota bene: postoji oko šezdeset vrsta bosiljka i sve su različite u izgledu i okusu.

     Bosiljak je poznat po činjenici da ima jaka antioksidativna svojstva. Antioksidansi su važan dio zdrave prehrane i zdravog načina života, a bosiljak je njihov pouzdan i djelotvoran izvor. Njegova ljekovitost je poznata od davnina. Već u Ayurvedi jedna vrsta bosiljka (lat. Ocimum tenuiflorum) koristi se za liječenje mnogih bolesti - dijabetesa, astme, impotencije, neplodnosti, bubrežnih kamenaca, i alergija. Naučno je dokazano da svježi listovi i ulje bosiljka imaju antibakterijska i antiseptička svojstva. Već su Francuzi u srednjem vijeku bosiljak koristili kao filter za vodu, dok su se u našim krajevima u bunare s vodom bacali čitavi buketi bosiljka kako bi se voda pročistila. Također, bosiljak pomaže kod nadimanja, upala i grčeva u želucu i crijevima, protiv povraćanja i zatvora. Kad smo već kod kod digestivnih problema, preporučujem konzumaciju bosiljka uz pasulj (u salati) ili grašak (direktno u jelo), jer smanjuje pojavu vjetrova i time drastično smanjuje mogućnost da se osjetite neprijatno u situacijama koje bi inače igrom slučaja nastale. Koristi se i kao lijek protiv nesanice i nervoze, a kao inhalator veoma je učinkovit pri hroničnim i akutnim respiratornim problemima. Trudnicama i djeci do 6 mjeseci nije preporučljiva konzumacija bosiljka zato što povećava sedimentaciju. Također, može biti veoma toksičan ako se dugo kuva.

     Visoka temperatura, neugodan zadah

     Kašika sjemena bosiljka prelije se 250 ml prokuvane ohlađene vode. Ostavi se da odstoji par sati. Služi kao napitak kod visoke temperature, kao i za ispiranje usta.

     Upala grla

    U pola litre ključale vode potrebno je staviti jednu kašikicu suvoga i dvije kašikice svježeg lista bosiljka te kuvati desetak minuta. Prohladiti i grgljati.

     Za jačanje apetita i stomačnih problema

    Puna kašičica listova bosiljka se prelije šoljom ključale vode i ostavi da odstoji deset minuta. Tokom dana se pije 2-3 šolje nezaslađenog čaja, u malim gutljajima. Poslije osam dana konzumacije trebalo bi napraviti dvonedjeljnu pauzu.

     Respiratorni problemi

     U litar ključale vode stavite dvije kašike sušenog bosiljka, pustite nek odstoji nekoliko minuta, pokrijte glavu peškirom i udišite paru petnaestak minuta.